Novo
Prožimanja dokumentarnoga i fikcijskoga u suvremenom hrvatskom filmu
Članak razmatra kako se dokumentarni i igrani postupci sve intenzivnije isprepliću u suvremenom hrvatskom filmu, osobito u Lerotićevu Sigurnom mjestu. Kroz primjere iz recentne produkcije pokazuje se da autobiografski elementi, naturščici, tehnička »nedotjeranost« i dulji, promatrački kadrovi postaju ključne strategije stvaranja dojma autentičnosti. Dokumentarno u igranom filmu ne funkcionira (samo) kao stilistička metoda, nego kao sredstvo emocionalnog intenziteta, etičkog angažmana i dubljeg doživljaja stvarnost. Gilić sugerira da je upravo takva hibridnost jedna od najvažnijih odlika suvremenog filma, čija moć proizlazi iz sposobnosti da istodobno svjedoči i umjetnički oblikuje svijet.
Institucija, manipulacija i empatija u Marinkovićevoj »Gloriji«
Polazi se od teorije govornih činova i Iserove »depragmatizacije« kako bi se pokazalo kako Marinkovićev mirakul razgrađuje zadane društvene i žanrovske konvencije. U fokusu su dijalozi kao prostori moći pa se kroz analizu replika otkrivaju manipulativne strategije don Jere. Lik se Glorije/Magdalene/Jagode pak čita kao egzemplarna žrtva komunikacijskog nasilja, ali i kao figura slomljene subjektivnosti dok se don Zane opisuje kao empatijski, »pripovjedački« promatrač. Glorija se stoga tumači kao drama u kojoj je čudo manje teološka, a više komunikacijska kategorija pa se pravo »uskrsnuće« događa tek kada se drugome vrati glas, a instituciji oduzme monopol nad istinom.
U blistavu zagrljaju neba i zemlje
Pjesničku nagradu »Tin Ujević« za 2025. dobila je Lana Derkač za zbirku Azil za nebeska tijela. Donosimo iscrpno kritičko čitanje te zbirke, na koncu kojega interpretatorica zaključuje da je u toj knjizi poezija azil, i to ne samo za nebeska tijela već i za svekoliko polje riječi koje pisac-zidar udomljuje u svoju poetsku kuću.
Figure konstrukcije u poeziji Anke Žagar
Autorica rada pošla je od hipoteze da u opusu Anke Žagar, jednom od krucijalnih opusa suvremenoga hrvatskog pjesništva, figure konstrukcije imaju iznimno važnu ulogu. Tu je pretpostavku analitički potvrdila ponudivši pomno stilističko čitanje izabranih tekstova iz pjesnikinjina opusa. Njezina analiza pokazuje da figure konstrukcije presudno utječu na oblikovanje jezika, na kompoziciju i smisao lirike Anke Žagar.
Tema: Danijel Dragojević
O poetici i ključnim obilježjima pjesničkoga stila Danijela Dragojevića (1934-2024), o njegovu jedinstvenom mjestu u hrvatskome pjesništvu, o sustavnom izbjegavanju javnosti i radijskim emisijama koje je uređivao s Krešimirom Bagićem razgovara Davor Šalat.
Prakse čitanja
Pola vijeka Katedre za stilistiku
Znanstveni kolokvij Prakse čitanja zamišljen je kao susret istraživača jezikā i stilova povodom 50. godišnjice Katedre za stilistiku pri Odsjeku za kroatistiku zagrebačkog Filozofskog fakulteta. Na kolokviju će sudjelovati 16 znanstvenika i istraživača, a njihovi će referati biti podijeljeni u četiri tematske sesije: Teorije i tehnike, Stilistika u digitalno doba, Stilistička čitanja i Stilistički spojevi. Kolokvij će se održati u vijećnici Filozofskog fakulteta s početkom u 9,15.
Biblioteka
Nova izdanja



