Zbirka Početak zrelosti Irene Matijašević progovara o izostanku bliskosti, istine, sreće i živoga drugog koji svjedoči subjektovu postojanju. Istupi lirske junakinje naglašeno su teatralni. Ona nastupa u ulogama glumice koja mora pojesti dvotočje i povraćati zarez, spikerice koja podešava glas, zatim zvijezde, plahte, lutke itd.

Zbirka Suho mjesto (2021), prvijenac Vide Sever ovjenčan Goranom za mlade pjesnike, pažljivo je razrađena jezična potraga za suhim mjestom u svijetu uronjenom u košmar svakodnevnih odnosa, dojmova i osjećaja.

U zbirci Košute su plakale bez rogova Denisa Ćosića epsko pripovijedanje postaje organizacijsko načelo ne samo određenih pjesničkih postupaka nego i samoga lirskog glasa. Priča o životu i propasti seoske zajednice prenosi se pažljivo oblikovanom, razgovornom, ali ritmičnom sintaksom upotpunjenom glasovnim i slogovnim podudaranjima.

Uporišni elementi Tomaševe zbirke Skratimo priču za glavu motivi su dokonosti, slobode i igre. Lirski subjekt suočava se s mukom oslobođenja i fenomenom dosade koju treba preosmisliti, rekreirati, možda čak i dekonstruirati kako bi se otvorio prostor za sreću.

Pogačarova knjiga Korov, ili protiv književnosti već samim naslovom ulazi u polemički odnos s uvriježenim shvaćanjima književnosti. Motiv korova temeljna je metafora knjige, motiv koji je J. Culler upotrijebio da bi pobliže okarakterizirao pojam književnosti. Korov je noćna mora svakom vrtlaru.

Pjesnik i prevodilac Josip Sever (Blinjski Kut kod Siska, 1938. – Zagreb, 1989) u Petrinji je kontinuirano boravio od kraja 1964. do 1968. Predavao je ruski jezik na petrinjskoj gimnaziji. Zvali smo ga profesore, makar profesorom nije bio, jednostavno zato što nije položio sve ispite na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, gdje je u časopisu »Kritika« (1963) objavio prve pjesme (Bitka, Pogreb).