Stiloteka

Prikazi

Lirska imitacija svjetske zbunjenosti

Uporišni elementi Tomaševe zbirke Skratimo priču za glavu motivi su dokonosti, slobode i igre. Lirski subjekt suočava se s mukom oslobođenja i fenomenom dosade koju treba preosmisliti, rekreirati, možda čak i dekonstruirati kako bi se otvorio prostor za sreću.

Koroviti metažanr

Pogačarova knjiga Korov, ili protiv književnosti već samim naslovom ulazi u polemički odnos s uvriježenim shvaćanjima književnosti. Motiv korova temeljna je metafora knjige, motiv koji je J. Culler upotrijebio da bi pobliže okarakterizirao pojam književnosti. Korov je noćna mora svakom vrtlaru.

Josip Sever, petrinjski dani

Pjesnik i prevodilac Josip Sever (Blinjski Kut kod Siska, 1938. – Zagreb, 1989) u Petrinji je kontinuirano boravio od kraja 1964. do 1968. Predavao je ruski jezik na petrinjskoj gimnaziji. Zvali smo ga profesore, makar profesorom nije bio, jednostavno zato što nije položio sve ispite na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, gdje je u časopisu »Kritika« (1963) objavio prve pjesme (Bitka, Pogreb).

Poetski magijski realizam

Evelina Rudan svojom je petom zbirkom Smiljko i ja si mahnemo (balada na mahove) nedvojbeno opravdala status autorice iznimno kultiviranog suvremenog pjesničkog pisma. Zbirka sadrži četrdeset numerirčki označenih pjesama, što na makrostrukturalnoj razini već otkriva njezinu narav. Dakle, pjesme možemo promatrati kao pojedinačne lirske priče koje na makrostrukturalnoj razini predstavljaju poveću baladu.

Poetskom imaginacijom do mirenja sa smrtnošću

Tridesetak kritičkih tekstova o poeziji Lane Derkač vanjska su potvrda kvalitete i enigmatičnosti tog poetskog rukopisa. Nakon deset samostalnih pjesničkih zbirki na hrvatskom jeziku pjesnikinja se predstavlja čitateljskoj publici s 11. zbirkom Hotel za mrtve kojom ponovo priziva kako čitateljstvo na užitak čitanja tako i kritiku na posredovanje i samoiskušavanje.

Kroz »Suočenja«: književnoznanstveni rad i izraz Hanife Kapidžić-Osmanagić

Književnoznanstveni opus Hanife Kapidžić-Osmanagić (1935.-2019.) znatan je i osobit, kao i njezino, proučavanjem književnosti, ali i izvanknjiževnim nepredvidivostima i nužnostima usmjeravano, šire kulturno djelovanje, angažman, doprinos. Pet knjiga Suočenja – s (pod)naslovima Od nadrealizma do strukture (1976), Portreti i prigode (1981), Begić – Ristić – Davičo – Krleža… (1986), Sarajevo, Sarajevo (1998) i U brzake vremena (2003) – koštani su stup bibliografije ove romanistkinje, književne teoretičarke, kritičarke, esejistkinje.