Kada u ruke uzme enigmatski časopis, čitatelj dobiva mnogo više od zadataka za rješavanje. Dobiva zabavu i razbibrigu, ali i kreacije iznimno talentiranih i svestranih osoba. Osmišljavanje enigmatskih zadataka pretpostavlja poseban talent. Radi se o autorima koji toliko dobro poznaju svoj jezik da svjesno koriste stilske figure, osmišljavaju ih i njima rukuju, dapače one su nerijetko temelj njihova stvaralaštva.

Analitičkim čitanjem pjesme »Prilijepa Elena, ka bi cvijet ljeposti« nastoji se pokazati kako Dživo Bunić Vučić koristi tradiciju kao temelj inovacije.

Autorica je na odabranom korpusu tiskanih i digitalnih izdanja četiri novinska dnevnika (Jutarnji list, Sportske novosti, Večernji list i 24 sata) analizirala novinske naslove s obzirom na njihovu figurativnost. Pritom je izdvojila i komentirala obilje postupaka karakterističnih za novinarsko (medijsko) posredovanje informacije.

Studenti seminarske nastave iz Stilistike dobili su zadatak odabrati jedan od ponuđena tri odlomka iz knjige Tee Tulić Maksimum jata (2017). Nakon što su odabrali jedan od tri proetska odlomka, trebali su ga preispisati u četirima inačicama: kako bi ih napisali Josip Sever, Ranko Marinković, A. G. Matoš i Tomislav Zajec. Tom su prilikom trebali paziti na sve lingvostilističke odlike koje opisuju stil navedenih pisaca: upotrebu fono-, morfo-, sintakto- i leksikostilema, stilogenost kompozicije, intertekstualne elemente, stilska obilježja epohe u kojoj pisci stvaraju, kao i na žanrovske odrednice. U uvodnome ćemo dijelu predstaviti predloške, a zatim i izbor najboljih studentskih uradaka u četirima inačicama koje opisuju stil redom Severa, Marinkovića, Matoša i Zajeca.

Autorica analizira pjesmu Vampir A. B. Šimića, i to s obzirom na njezinu formu, tematski i simbolički plan. Pritom nastoji upozoriti na podvostručenje lirskoga subjekta te na njegov dvojak odnos prema nadosjetilnome svijetu koji je konkretiziran u liku vampira.

Pjesma je spoj intertekstualnih referenci, dijaloga i poigravanja s literarnom tradicijom, jezikom i njegovim izražajnim mogućnostima. Fragmenti svakodnevice i zaokupljenost idejama ljubavi, ljepote i prolaznosti otkrivaju unutarnji emocionalni svijet lirskog subjekta, koji je u naslovu okarakteriziran motivom samoće.